Na Veliki petak, tradicionalno se farbaju jaja za Vaskrs, a posebno mesto zauzima prvo ofarbano jaje – uvek crvene boje – koje se naziva čuvarkuća. Ovo jaje ima posebno simbolično značenje i često se čuva tokom cele godine.
Čuvarkući se pripisuje moć da donosi sreću i blagostanje domu, ali i da štiti ukućane od bolesti, zla i raznih nesreća. Zbog toga ga mnogi smeštaju u ukrasne činije i čuvaju na posebnom mestu do sledećeg Vaskrsa.
Međutim, kad dođe vreme da se zameni novom čuvarkućom, postavlja se pitanje šta učiniti sa starom. Bacanje u smeće se smatra neprikladnim, kao i dugotrajno čuvanje više godina.
U različitim krajevima Srbije postoje različiti običaji u vezi s tim. Negde se stara čuvarkuća zakopava u dvorištu, bašti ili vinogradu, kako bi štitila zemlju od štetočina i nepogoda. U drugim mestima, ljuska se usitni i daje kokoškama, dok se ponegde čuvarkuća baca preko krova kuće.
Zanimljiv običaj postoji i u krajevima gde se jaje pušta niz reku – veruje se da tako voda odnosi sve negativno što je čuvarkuća tokom godine „upila“. Tamo gde nema reka, porodice često pale jaje u dvorištu, verujući da se time oslobađaju od zla.
Postoje i rituali u kojima se stara čuvarkuća stavlja u vodu, pa se tom vodom umivaju ukućani, naročito deca, kako bi bila zdrava i rumena. U nekim mestima čak se jajetom trljaju dečiji obrazi, s istom željom.
Ako vam nijedna od ovih opcija nije moguća, jaje možete jednostavno ostaviti na grani nekog obližnjeg drveta – i to je način da se s poštovanjem oprostite od njegove simbolike.