Naslovna Razonoda Na današnji dan, 4. maj
Razonoda

Na današnji dan, 4. maj

Podeli
Podeli

Na današnji dan dogodilo se:

1493. Papa Aleksandar VI, Španac, izdao je edikt o podeli Novog sveta između Španije i Portugalije, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji.

1780. U Epsomu u Engleskoj održane su prve konjičke trke.

1825. Rođen je engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli, pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina, autor dela „Mesto čoveka u prirodi“, „Evolucija i etika“, „Nauka i kultura“ i „Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka“.

1827. Rođen je engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.

1869. Umro je pisac i političar Jovan Hadžić (pseudonim Miloš Svetić), prvi predsednik Matice srpske, poznat kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

1885. Umro je knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine 1842-1858. počele su reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen je sa vlasti, a na presto se vratio knez Miloš Obrenović.

1903. Vođa makedonskog nacionalno-revolucionarnog pokreta Goce Delčev poginuo je u borbi s Turcima

1919. Počele su demonstracije kineskih studenata protiv odluke Versajske mirovne konferencije da se nemački posedi u provinciji Šantung predaju Japanu. Demonstracije pod nazivom „Pokret 4. maja“, prerasle su u nacionalni pokret, pokrenuvši preko 10 miliona ljudi.

1928. Rođen je egipatski državnik Hosni Mubarak, predsednik Egipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.

1929. Rođena je američka glumica Odri Hepbern, ambasadorka dobre volje UNICEF-a. Dobitnica je Oskara za film „Praznik u Rimu“ („Doručak kod Tifanija“, „Sabrina“, „Rat i mir“, „Ljubav popodne“, „Moja draga lejdi“).

1938. Daglas Hajd je postao prvi predsednik Irske na osnovu novog ustava kojim je proklamovana njena nezavisnost.

1970. Američka Nacionalna garda ubila je četiri i ranila 11 studenata Univerziteta Kent u državi Ohajo koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.

1979. Predsednica konzervativne stranke Margaret Tačer posle pobede nad laburistima na parlamentarnim izborima, postala je prva žena premijer u istoriji Velike Britanije.

1980. Umro je predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije. Izveo je zemlju iz sovjetskog bloka, pokrenuo njen svestrani razvoj i bio vođa Pokreta nesvrstanih zemalja.

1990. Na prvim višestranačkim izborima posle Drugog svetskog rata u Hrvatskoj je ubedljivo pobedila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.

1994. Izrael i PLO potpisali su sporazum o početku primene ograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.

1994. Emitovanjem prvog servisa vesti, počela je da radi beogradska nezavisna novinska agencija Beta.

1996. Lider konzervativaca Hose Marija Asnar postao je premijer Španije, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalista.

2001. Sjedinjene Američke Države su glasanjem izbačene iz Komisije za ljudska prava pri UN, što je prva takva odluka u istoriji te medjunarodne organizacije.

2003. Umro je Sesto Bruskantini, italijanski solo operski pevač.

2004. Vlada italijanskog premijera Silvija Berluskonija je sa 1.060 dana postala najdugovečnija vlada Italije od II svetskog rata.

2005. U aukcijskoj kući Kristi (Christie’s) skulptura Konstantina Brankuzija „Ptica u prostoru“ prodata je za 27.450.000 američkih dolara, što je rekordna cena jedne skulpture.

2009. Rikardo Martineli, multimilioner, vlasnik najvećeg lanca supermarketa u Panami, pobedio je na predsedničkim izborima u toj centralnoameričkoj zemlji.

2014. Novinska agencija Beta obeležila je dve decenije rada. Betu je osnovala grupa od osam beogradskih novinara 1992. godine, a počela da emituje vesti 4. maja 1994. Kompanija Beta Pres jedna je od vodećih medijskih kuća u Srbiji i regionu. Obuhvata novinsku agenciju Beta, radio Sto plus u Novom Pazaru i Medijski centar Beta.

2023. Uroš Blažić je u selima Malo Orašje i Dubona ubio devet, a ranio 12 osoba. Osuđen je na 20 godina zatvora.

2024. Novinska agencija Beta obeležava tri decenije rada.

Podeli
Povezane vesti

Na današnji dan, 10. maj

Na današnji dan, 10. maj, dogodilo se: 1497. Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči (Vespucci)...

Na današnji dan, 9. maj

Na današnji dan, dogodilo se: 1502 – Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo...

Druga Cerska gulašijada 7. juna

Druga Cerska gulašijada održaće se 7. juna. Organizatori, etno restoran „Cerska šajkača“...

Danas slavimo Markovdan, ovo su običaji i verovanja

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Markovdan, krsnu slavu kod mnogih...