Naslovna Razonoda Dan planete Zemlje: Podsetnik u kakvom je stanju priroda planete na kojoj živimo
Razonoda

Dan planete Zemlje: Podsetnik u kakvom je stanju priroda planete na kojoj živimo

Podeli
Foto: Pixabay
Podeli

Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obeležava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom sveta. Namera je da se ljudi širom sveta podsete u kakvom je stanju priroda planete na kojoj žive, kao i da se stanovništvu ukaže na probleme ekosistema, na zagađenje naseljenih mesta i na to kako poboljšati kvalitet životne sredine.

U januaru 1970. američki senator i ekološki aktivista Gejlord Nelson odlučuje da se nacionalna obuka o životnoj sredini zove Dan Zemlje i da se održava 22. aprila. U dobu političkog aktivizma i studentskih protesta Dan Zemlje privlači mnoge reportere koji o tome izveštavaju. Senator Nelson prepušta organizaciju studentima i bira Denisa Hajesa za koordinatora. Mnogi građani se priključuju i Dan Zemlje kao „praznik“ postaje veoma uspešan u Sjedinjenim Američkim Državama.

Uz to senator Nelson proklamuje 1971. treću sedmicu u aprilu kao „Sedmicu Zemlje“, koja postaje nacionalni događaj. U senci Dana Zemlje 1971. američki kongres usvaja većinu zakona za zaštitu životne sredine.

Dan planete Zemlje službeno se obeležava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolini i razvoju u Rio de Žaneiru na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vladinih i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.

Iz svetske organizacije za zaštitu prirode WWF upozorili su povodom Dana planete Zemlje da neracionalna proizvodnja i bacanje hrane uništavaju i ljude i planetu.

„Moramo prestati da kupujemo više nego što nam je potrebno i da bacamo hranu. Prvo zato što polovinu čovečanstva čine gojazni ljudi, dok milioni gladuju. Drugi paradoks je to što bacimo više od trećine proizvedene hrane, a istovremeno se žalimo koliko je skupa“, poručila je direktorka WWF Adrije Nataša Kalauz.

„Ako smanjimo otpad od hrane, dajemo Zemlji dodatnih 13 dana da obnovi svoje resurse“, dodala je.

Navela je i da je „moguće proizvesti dovoljno hrane i istovremeno očuvati prirodu ako koristimo poljoprivredne prakse koje su povoljne za prirodu. A ako u ishranu uvedemo ravnotežu između biljnih i životinjskih namirnica, doprinosimo i sopstvenom i zdravlju planete“, zaključila je Kalauz.

Podeli
Povezane vesti

Batut: Postepeni prelazak sa posne na mrsnu hranu

Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je...

Šta da radite sa čuvarkućom od prošle godine?

Na Veliki petak, tradicionalno se farbaju jaja za Vaskrs, a posebno mesto...

Evo predloga za Uskršnji ručak: Kaćolina sprema aromatičnu jagnjetinu sa pilavom

Najlepši recept ovog Uskršnjeg specijala sam ostavila za kraj. Zamislite samo, aromatična...

Zbog uskršnjih praznika raste prodaja gljiva

U vreme posta, znatno je veća potražnja i prodaja gljiva. Slađana Andrić...