Naslovna Kolumne Marko Gavrilović: Zgrada Narodne banke u Šapcu
Kolumne

Marko Gavrilović: Zgrada Narodne banke u Šapcu

Podeli
foto: Nemanja Manjenčić
Podeli

Znate li da je zgradu Narodne banke u Šapcu i Hram svetog Save u Beogradu projektovao isti čovek? Bogdan Nestorović, jedan od najznačajnijih srpskih arhitekata u međuratnom periodu, bio je profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i autor brojnih studija iz oblasti istorije arhitekture. Sem projekta za Hram svetog Save, na kome je radio u saradnji sa Aleksandrom Derokom, projektovao je zgrade Radio Beograda i Tanjuga, kao i mnoge porodične objekte. Sa pozicije šefa Tehničke službe Narodne banke Jugoslavije, Nestorović je projektovao filijale u Bitolju, Skoplju, Dubrovniku, Mostaru, Šapcu, Kragujevcu, Karlovcu, Užicu, Arilju, Pljevljima i Zaječaru.

Narodna banka u Šapcu građena je od 1937. do 1938. godine, projektovana u karakterističnom stilu koji sam Nestorović u autobiografiji naziva “modernim klasicizmom”. Izgled objekta nije ispočetka naišao na odobravanje Šapčana – što nije retkost kada se pojavljuju nove tendencije u umetnosti i arhitekturi. Iako je objekat asimetričan i po broju osa sa prozorskim otvorima (4 u Karađorđevoj i 6 u Masarikovoj ulici), kao i po poziciji ulaznog portala – masivnost objekta stvara utisak strogosti i monumentalnosti.

Samo nekoliko godina nakon što je podignuta, 1941. godine, zgrada svedoči surovosti nacističkog okupatora. Na električnom stubu ispred lučnog dela zgrade, obešen je dr Alfred Bata Koen, šabački lekar jevrejskog porekla. Na centru su tada, u pokušaju da se uguši narodna pobuna, obešeni i drugi jevreji i rodoljubi. O ovom događaju svedoče fotografije iz tog perioda, kao i tabla postavljena 1951. godine iznad natpisa Narodna banka.

Na zgradi postoje dva ovakva natpisa, jedan ćirilični i jedan latinični, oba originalna iz vremena izgradnje. Pored ovih natpisa i pomenute table, pažljivi posmatrač će na fasadi objekta primetiti i obrise lica jedne istorijske ličnosti.

Zgrada Narodne banke jedan je od četiri objekta koji uokviruju centralnu osu Šapca. Svi ovi objekti zaštićeni su Zakonom o kulturnom nasleđu. Zgrada Hotela Zeleni venac zaštićena je kao kulturno dobro 2015. godine, dok Krsmanovića kuća i zgrada Komercijalne banke uživaju zaštitu kao deo Prostorno kulturno-istorijske celine Ulice gospodara Jevrema. Narodna banka deo je zaštićene okoline Crkve sv. Petra i Pavla, koja uživa zaštitu od 1963. godine.

Kroz nešto manje od 100 godina, ispred Banke se odigravao život našeg grada. Tu su se nalazili zaljubljeni parovi, snimani filmovi, odigravane su predstave, prolazili karnevali, igralo se i pevalo. Objekti sa razglednica našeg grada nisu samo vredna dela koja svedoče o istorijskom i kulturnom razvoju u arhitektonskom smislu, već i čuvari kolektivnog sećanja. Upravo oni, zajedno sa nama, čine duh ovog grada i podsećaju nas na važnost očuvanja kulturnog nasleđa.

Marko Gavrilović, master inženjer arhitekture

Podeli
Povezane vesti

Biljana Vasić: Od knjiga na metar do tabloida

Pre izvesnog vremena poručila sam policu za knjige. Došao je dan za...

Grašak na Kaćolinin način

Ako sam zbog nekog jela bežala od kuće, to je, bez dileme,...

Kristina Arsenović: Kolega, ne budi „kolega“!

Kolega (lat. collega) je drug u službi, osoba sa kojom zajedno učestvujemo...

Vladimir Terzić: Menjanje srpske budućnosti za sopstvenu budućnost van zatvora

Otišao je predsednik Srbije u Brisel da nas proda. Shvatio je da...